Još uvijek je rašireno mišljenje da je palijativna skrb isključivo skrb na kraju života. U stvarnosti, ona je puno šira i pruža podršku mnogo ranije nego što mnogi misle.
U prostorijama Hrvatskog sabora 27. svibnja 2026. godine održan je okrugli stol s temom „Palijativna skrb u Republici Hrvatskoj – izazovi sustava i potrebe pacijenata”. Uz saborskog zastupnika Božu Petrova, suorganizator okruglog stola bio je predsjednik Savjeta za zdravstvo stranke Most, dr. Ivan Bekavac.
Cilj okruglog stola bio je otvoriti stručnu i javnu raspravu o stanju palijativne skrbi u Hrvatskoj, važnosti razvoja dostupnog i održivog sustava te mogućim zakonskim i organizacijskim rješenjima za njegovo unaprjeđenje. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva, zdravstvenih ustanova, mobilnih palijativnih timova, hospicija, liječnika i stručnjaka iz područja palijativne medicine, pučka pravobraniteljica te predstavnici organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske.
Udrugu MijelomCRO na skupu je predstavljala članica našeg Upravnog odbora Jelena Pravica. Okupljene je upoznala s prirodom multiplog mijeloma, njegovim karakteristikama kao rijetke, maligne, ali i neizlječive bolesti. Naglasila je, kao i većina predstavnika udruga, da je sustav palijativne skrbi u zemlji i dalje neprepoznat, nepovezan te da uvelike ovisi o entuzijazmu pojedinaca. Upozorila je i na prevelik teret koji pada na obitelji oboljelih.
Još uvijek je rašireno mišljenje da je palijativna skrb isključivo skrb na kraju života. U stvarnosti, ona je puno šira i pruža podršku mnogo ranije nego što mnogi misle.
Palijativna skrb usmjerena je na poboljšanje kvalitete života u bilo kojoj fazi bolesti – ne samo u posljednjim danima ili tjednima. Kod neizlječivih oblika raka, palijativna skrb može započeti ubrzo nakon postavljanja dijagnoze i trajati paralelno s liječenjem, ponekad mjesecima ili čak godinama. Važno je mijenjati način na koji govorimo o palijativnoj skrbi. Bolje razumijevanje omogućuje ljudima da na vrijeme potraže podršku koja može značajno poboljšati njihovu kvalitetu života.
Ivana Portolan Pajić je ispred Ministarstva zdravstva najavila donošenje novog Nacionalnog plana za palijativnu skrb, koji se daje na javno savjetovanje krajem lipnja 2026. godine. Iako su napravljeni pomaci poput povećanja broja koordinatora, mobilnih timova i ugovorenih palijativnih postelja, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kritizirala je Vladu jer se donošenje ovog dokumenta neopravdano odgađa i prolongira još od 2023. godine.
Glavni zaključci okruglog stola:
- Nedostatak sustava za djecu: Čelnici udruga upozorili su da u Hrvatskoj ne postoji točan broj ni sustav praćenja djece koja trebaju pedijatrijsku palijativnu skrb. Roditelji su prepušteni sami sebi u koordinaciji liječenja, kućne njege i psihološke podrške.
- Zakašnjelo uključivanje: Palijativna skrb se u praksi aktivira prekasno, a zdravstveni i socijalni sustavi uopće nisu adekvatno uvezani.
- Premali kapaciteti: Godišnje palijativnu skrb u Hrvatskoj treba između 26 i 46 tisuća ljudi, a njezinu realizaciju uspijeva ostvariti manje od polovine bolesnika.
- Nedostatak kadrova i podrške: Medicinsko osoblje pati od sagorijevanja na radu, plaće su premale za privlačenje novih kadrova, a zaposlenicima hitno treba sustavna psihološka pomoć.
Sve zaključke ovog okruglog stola možete pročitati ovdje.
